|
SAVJETI
Stranica posvećena savjetima o njezi i zaštiti zuba.
Od samog osnivanja Stomatološka ordinacija dr Topić
posebnu pažnju poklanja edukovanju svojih pacijenata. Tako je i danas:
želja za nesebičnim davanjem i pružanjem informacija bitan je segment
profesionalne djelatnosti. Razgovor sa
pacijentom je neophodan, to je pristup kojim se ostvaruje kontakt sa
pacijentom.
Želimo da Vas posavjetujemo, da Vam pomognemo,
da Vas naučimo, da Vaš dolazak kod nas ne predstavlja samo rutinski
rad stomatologa bez Vaše saradnje. Odgovorićemo
na neka Vaša pitanja, približit ćemo Vam jedan segment naše profesije.
Ovi tekstovi su načinjeni na osnovu iskustva i permanentne analize stanja pacijenata, a prikazani
su na sajtu sa ciljem edukacije.
- Preventiva
ili terapija? "Bolje spriječiti,
nego liječiti !" Preventivni postupci važni su
prije, za vrijeme i nakon terapije. Pogrešno je
mišljenje da nakon sanacije usta i zuba preventiva više nije tako
važna. Radije pazite na redovnu dnevnu higijenu zuba i idite na
redovne kontrole, jer, zapamtite, preventiva je najpametniji i
najisplativiji oblik čuvanja oralnog zdravlja. Preventivom se poštedite boli i troška. -
Kako započeti sa
preventivom?
Po mogućnosti još prije rođenja. Kontrola desni
je obavezna za trudnice! Bakterije prisutne u usnoj duplji mogu preći
u amnionsku tečnost kod trudnice što povećava rizik od spontanih
pobačaja, prijevremenih porođaja i drugih
komplikacija opasnih po život bebe i majke.
- Koliko često treba otići kod
stomatologa?
Preporučljivo je otići barem dva puta
godišnje, ako ne i češće. Tako stomatolog na vrijeme može prepoznati i
spriječiti probleme u svojim ranim fazama kad ih je lako riješiti, prije nego postanu veća smetnja.
Dobro razmislite šta vam se više isplati: redovne kontrole i male bezbolne intervencije ili čekati da vas zub zaboli.
- Šta podrazumjeva redovnu kontrolu zuba?
Tokom redovnih stomatoloških
kontrola, stomatolog će vam detaljno pregledati sve zube i
prekontrolisati stare plombe, a ukoliko otkrije karijes odmah
ga popraviti. Kod redovnih kontrola uglavnom se radi o početnom
karijesu pa ćete takav bezbolan zahvat puno lakše podnijeti. Kontrolni
pregled uključuje i poliranje zuba specijalnom pastom s antiseptičkim
djelovanjem, eventualno čišćenje zubnog kamenca i
fluoridaciju primjenom preparata fluora u
obliku laka koji se kistom ili četkicom nanosi na prethodno
profesionalno očišćene i osušene zube. - Kada dijete
treba prvi put odvesti zubaru?
Posjete stomatologu je potrebno započeti
sa dvije, a najkasnije sa dvije i po godine starosti djeteta. To je
potrebno kako bi se kontrolisalo zdravlje usne šupljine djeteta, a
ujedno i dijete priviklo na ljekara i ambijent ordinacije i time
izbjegao nepotrebni strah od stomatologa.
- Kako izbjeći dječij strah od stomatologa i ordinacije?
Dječiji strah od stomatologa uzrokovan
je obično činjenicom da dijete nikad prije nije bilo u ordinaciji. Taj
osjećaj nepoznatog je čest razlog nervoze. Veliku ulogu u suzbijanju
straha djece od zubara imaju prije svega roditelji, koji mališanu
treba da objasne zbog čega su ove posjete važne i zašto ne treba
dozvoliti da se zubići pokvare. Roditelji treba, kada posećuju
stomatologa zbog svojih zuba, da sa sobom povedu i dijete kako bi
ličnim primjerom uticali na ponašanje djeteta u ordinaciji i dijete
naviklo na ambijent ordinacije. Mali pacijent mora znati zbog čega
dolazi kod zubnog ljekara. Djetetu već kod kuće treba govoriti istinu.
Nema tako malog djeteta, kome se ne može odgovarajućim rječnikom
objasniti zbog čega treba popravljati zube i šta će se dogoditi ako se
to ne učini. Dijete nikako ne treba, ako nije dobro, plašiti
injekcijama, vađenjem zuba i sl. Nije poželjno ni da se pred djetetom
paniči ili predlaže odlaganje intervencije.
Djeca do tri godine obično su kod stomatologa uz
roditelja za vrijeme tretmana, dok se kod starije djece preporučuje
pokazivanje nezavisnosti, a roditelji čekaju ispred ordinacije. Veoma
je važno da se roditelj ne mješa u komunikaciju između djeteta i
stomatologa.
-
Da li
ishrana utiče na zdravlje zuba?
Ishrana spada medu najvažnije faktore od kojih
zavisi razvoj organizma pa i zuba kao dijela cjeline. Uticaj
ishrane vrši se najprije za vrijeme razvoja zuba, zatim na izniklom
zubu i na zubu i funkciji. Pravilna ishrana, veoma bitna za zdravlje
zuba, naročito važna za dojenčad i djecu, a zanemaruje se savremenim
načinom života i aktuelnim trendovima u svijetu pa samim tim i kod
nas. U razvoju zuba potrebno je ishranom unijeti mineralne soli
kalcijiuma, fosfora, magnezljuma i fluora kao i vitamina. Uticaj
ishrane na zube u funkciji vrši se na dva nacina: lokalnim dejstvom
hrane i dejstvom hrane preko metabolizma. Lokalne dejstvo hrane može
biti mehanicko i hemijsko. Čvrsta hrana zahtjeva energičnije žvakanje
i angažovanje mišica što dovodi do pojačanog strujanja krvi u vilicama
i bolje ishrane zubnog tkiva. Hemijsko dejstvo hrane se ogleda preko
djelovanja bjelančevina, masti, i ugljenih hidrata. Bjelančevine se u
ustima neznatno menjaju i one imaju alkalicni karakter. Masti se skoro
ne mijenjaju a pripisuje im se zaštitni karakter od karijesa. Ugljeni
hidrati podliježu najvećim promjenama u ustima i njihovo hemijsko
dejstvo je najizraženije. Smanjena upotreba hrane bogate ugljenim
hidratima naročito slatkiša i ljepljivih tijesta od bijelog brašna,
smanjuje mogucnost pojave karijesa.
-
Šta dovodi do karijesa?
Najčešći uzrok je dentalni plak. To su naslage na zubima koje sadrže
ugljene hidrate, bakterije i ostalo. Ako se zubi ne peru pravilno,
doći će do nakupljanja plaka i uz prisustvo bakterija (streptokoka)
dolazi do stvaranja kiselih produkata koji oštećuju gleđ zuba i tako
počinje karijes. Karijes (zubni kvar) napreduje kroz debljinu gleđi i
stiže do dentina (sloj ispod gleđi). Tu se on mnogo brže širi, kako u
dubinu, tako i u širinu. Javlja se bol na hladno, slatko, što znači da
je karijes napredovao do dubokih slojeva dentina i približio se pulpi
("zubni živac"). Ako se ne reaguje, karijes će da napreduje dalje,
infekcija zahvata pulpu i tada se javljaju jaki spontani bolovi (sami
od sebe, ničim izazvani). Bol traje, u prvo vrijeme,
do pola sata, a bezbolne faze su dugačke. Ako se ne interveniše, bolne
faze su sve duže a bezbolne sve kraće i tada se govori o oboljenju
koje stomatolozi zovu pulpitis.
- Šta je zubni
kamenac i da li ga treba uklanjati?
Zubni kamenac nastaje mineralizacijom
(očvršćavanjem) mekih naslaga na zubima a u njega se ugrađuju i
magnezijumove i druge soli iz pljuvačke. Kamenac je žućkaste boje, ali
dolazi do njegovog prebojavanja pigmentima iz hrane i pića. Kod pušača
dolazi do prebojavanja u crnu boju. Kamenac se najčešće nakuplja sa
jezične strane donjih prednjih zuba i sa obrazne strane kod gornjih
kutnjaka. Kamenac treba redovno otklanjati. Ljekar
to radi ručnim instrumentima ili ulrazvučnim aparatom. Nakon toga
dolazi do krvarenja iz desni i ljekar ih ispira
(tuširanje desni).
- Da li je poslije liječenja
(vađenja živca) zub "mrtav"?
To se samo tako kaže (i nije tačno). Dok
je imao "živac" (nervno-vaskularni snop), on se preko njega hranio.
Pored nerva u zub je ulazila jedna mala arterija a iz zuba je izlazila
mala vena. Osnovna ishrana je išla preko te male arterije. Kada je
pulpa oboljela, da bi zub bio sačuvan, potrebno
je da se odstrani ta obolela pulpa ("živac") koja je hranila zub. Ali,
vađenjem "živca" zub nije mrtav, jer on dobija ishranu iz krvnih
sudova koji dolaze iz vilične kosti. Tačno je da je ishrana takvog
zuba umanjena, ali on nije nikako mrtav. Jer, da je tako, organizam bi
ga odbacio kao strano telo. Tako liječen zub je
krtiji od ostalih zuba i često je potrebno da se ojača kočićem. Takav
zub je često i tamniji od ostalih.
- Da li treba mijenjati
stare amalgam plombe?
Ako
pacijent iz estetskih razloga želi da zamijeni
postojeće amalgamske plombe mi ćemo mu u svakom slučaju izaći u susret
i postaviti kompozitne (bijele) plombe.
Mi svojim pacijentima savjetujemo
da mijenjaju stare amalgamske plombe samo onda
kada je to neophodno, tj. ako je plomba loša,
ako se vide naprsline, ako je veza sa zubom oslabila, ako se pojavio
karijes pored plombe.
- Kada uklanjati
umnjake? Ako se utvrdi da
donji umnjaci neće da niknu pravilno (urađen rendgenski snimak),
postoje prednosti da se oni uklone ranije, dok korjenovi
ne završe rast (to je oko 16. godine). Korjenovi
su tada formirani do polovine, završeno uspravljenje umnjaka, manja je
tjeskoba u predjelu sjekutića
i dijete je u tom uzrastu dobro za saradnju
tokom hirurške intervencije. Ali, ako se još i u osmoj godini utvrdi
da umnjaci neće imati mjesta, može da se
planira germectomio (žermektomija), vađenje zubne klice, jer još nije
počela kalcifikacija zubne krune.
|
